Baška

Bašćansko područje na jugoistoku otoka je po nekim svojim zančajkama iznimno. Kada se od puntarske drage penjemo uzbrdo i na oko 330 m prelazimo obronke Treskavca, s najvišim vrhovima otoka (Obzova, oko 570 m) pa se sasvim iznenada i naglo nađemo pred bašćanskom kotlinom, ostajemo zatečeni, gotovo bez daha. Jer, nismo bili pripremljeni na baš takvu igru prirode, spoj planina i mora.  Baška je prepoznatljiva i po jednoj od najvećih i najljepših šljunčanih plaža na Jadranu, dužine u polukrugu više od 1 800 metara. Prirodno fini pijesak posebice omogućuje neplivačima i djeci uživanje na plaži, jer se dubina mora postupno povećava.

Upravo ovdje, oko 1100. godine nastaje krsni list Hrvata- Bašćanska ploča. Godine 1851., mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić, otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagolskim znakovima. Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje znanstvenike. On je postao važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagolskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdio je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.